Utjecaj huminskih kiselina na primjeru rajčice
Na temelju provedenih ispitivanja i laboratorijskih analiza utvrđeno je da se poboljšao unos hranjivih tvari u biljke rajčice u komercijalnom uzgoju u staklenicima. To je bilo vidljivo i u slučaju makronutrijenata kao i mikronutrijenata u ispitivanim biljnim tkivima.
Utjecaj huminskih kiselina, izravno promatrano na ratarskim kulturama, je:
- brži tempo rasta,
- brži tempo pupanja cvijeća i plodova,
- manja osjetljivost na stres.
Osim toga, biljke zalijevane preparatom FLORAHUMUS-a pokazale su manju osjetljivost na fiziološke bolesti (npr. suha trulež ploda rajčice) te bolesti uzrokovane gljivičnim uzročnicima i štetnicima.
Rezultati laboratorijskih analiza
Ispitivanja utjecaja preparata FLORAHUMUS provedena su u tvrtki „Poduzeće za hortikulturnu proizvodnju Siechnice” na proizvodnom nasadu. Nakon primjene FLORAHUMUS -a u stakleničkom uzgoju različitih sorti rajčice, proveden je niz laboratorijskih analiza. Iz provedenih ispitivanja mogu se izvući sljedeći zaključci:
Rezultati analize dijelova biljke:
1) Mlado voće / pupoljci ploda (veličine 0,5 cm)
Najosjetljiviji su na nedostatak makro i mikronutrijenata jer su u razdoblju svog najbržeg rasta.
U slučaju biljaka zalijevanih FLORAHUMUS -om, utvrđen je povećan sadržaj sumpora, fosfora, kalija, magnezija i klorida.
U slučaju mikronutrijenata zabilježen je porast sadržaja većine njih, osim željeza.
2) Mladi list (fotosintetski najaktivniji)
Nakon primjene FLORAHUMUS -a utvrđen je veći sadržaj fosfora i magnezija. Također je zabilježen veći sadržaj bora, cinka i bakra.
3) Zrelo voće / za berbu
Među ogromnim brojem poznatih elemenata koji se pojavljuju u prirodi, njih više od desetak smatra se potrebnima za pravilan razvoj biljaka.
Okruženje korijena
Upravo je tlo s korijenovim sustavom koji je u njoj prisutan mjesto na kojem biljke uzimaju FLORAHUMUS.
Utjecaj huminskih kiselina (FLORAHUMUS) može se podijeliti u dva glavna smjera djelovanja:
- utjecaj na cijeli korijenov sustav, vidljiv kao promjene u arhitekturi korijenovog sustava, tj. fragmentacija snopova korijena, povećanje grananja korijenovog sustava;
Taj učinak nije vidljiv samo kao korijenska mrežica, već i u analizama uzoraka uzetih iz tla. - morfološke promjene u korijenu, tj. broj, veličina i vrsta stanica korijena, povećanje bočnih i kapilarnih grana;
Te su promjene vidljive na mikroskopskoj razini te praktički nakon promjena u sastavu drenaže (filtrata) iz tla.
